top of page

Intervju sa Mirjanom Katić, direktorkom najuspešnije škole u Srbiji - Matematičke gimnazije

“Razmeniti iskustva sa uspešnim ljudima u raznim oblastima je neprocenjivo”


AFA i Matematička gimnazija sklopile su strateško partnerstvo, kako bismo kroz zajedničko delovanje još više doprineli razvoju talenata i podržali devojčice i devojke da biraju STEAM zanimanja, podjednako se uključujući u kreiranje digitalne civilizacije današnjice. O značaju saradnje, uspesima Matematičke gimnazije, pedagoškom pristupu nastavnika koji školuju najuspešnije talente, kao i o prostoru za dodatni rast i razvoj škole, razgovarali smo sa direktorkom Matematičke gimnazije, Mirjanom Katić.



1. Šta za Vas predstavlja saradnja sa AFA i koji je njen značaj?


Matematičkoj gimnaziji i meni lično saradnja sa AFA-om izuzetno znači. Kroz razne programe i zajedničku saradnju možemo promeniti svest mladih ljudi o njihovim mogućnostima i pomoći im da veruju da je sve moguće ako dovoljno rade na sebi i napreduju svakog dana.

Razmeniti iskustva sa uspešnim ljudima u raznim oblastima je neprocenjivo.



2. I sami ste nekadašnji đak Matematičke gimnazije i sa velikim uspehom gradite karijeru u sferi STEM obrazovanja… Da li smatrate da devojčice u Srbiji imaju jednak prostor i podsticaj da se bave STEM zanimanjima kao i dečaci? Zašto mislite da je tako? Sudeći po Vašem iskustvu, da li je podrška rasla tokom razvoja karijere, ili su barijere za žene u STEM zanimanjima prisutne na svim uzrastima?


Mislim da u Srbiji postoji značajan napredak u podsticaju devojaka da se bave STEM zanimanjem poslednjih 5 godina i da je AFA značajno doprinela tome.

Barijere postoje u svim uzrastima žena, samo se menjaju oblici tih barijera.

Prosto tu su usađene predrasude da je "to muški posao","da su momci talentovaniji", ikone STEM-a su uglavnom muškarci, to je naporan i stresan posao, pa ako žene žele porodicu, to nije dobar izbor...i sl.

Još uvek je u Matematičkoj gimnaziji odnos madića i devojaka u odeljenju dva prema jedan.

Ali ja zaista verujem da kroz programe poput onih koje organizujete vi, devojke i žene treba da prihvate da je to izbor zanimanja u kome su ravnopravne sa muškarcima i imaju iste mogućnosti kao i oni.

Važno je da se samouzdanje devojčica, devojaka i žena podigne na jedan viši nivo.


3. Kako se rangira Matematička gimnazija među svetskim školskim ustanovama i koje slične državne ili privatne ustanove su istog ranga?


Vrlo je teško rangirati srednje škole u svetu, jer se sistemi školovanja i načini finansiranja značajno razlikuju.

Ali, ja zaista verujem da kad su državne škole sveta u pitanju, naši rezultati u prirodnim naukama u prethodnih 55 godina su bez premca.


4. Matematička gimnazija je rasadnik talenata koji je iznedrio čak 500 doktora nauka, više od 600 medalja na međunarodnim olimpijadama i više od 300 medalja na ostalim međunarodnim takmičenjima, što je jedinstven uspeh jedne škole u svetu. Šta biste istakli kao ključne pedagoške principe koje Vi i kolege negujete, a koji su zaslužni za ovakav uspeh?


Suštinski pedagoški princip koji primenjujemo je da poštujemo svoje učenike.Oni uče od nas i mi učimo od njih.

I najvažnije POSVEĆENOST,da ovaj posao radite sa ljubavlju,da je to vaš prvi izbor i da to prenesete na svoje učenike.Da se oni vraćaju školi kasnije i budu predavači.Da svaki dan učite i budete bolji nego prethodnog dana.


5. Kako vidite razliku između novih i starijih generacija đaka? U čemu su nove generacije superiornije ili inferiornije od svojih prethodnika?


Matematička gimnazija već 55 godina školuje izuzetne mlade ljude.Time se ponosimo.

Čini mi se da su generacije u posljednjih 10-15 godina fleksibilniji u izboru zanimanja,spremnije da se menjaju i prilagode globalnim promenama,lakše menjaju posao kojim se bave i zemlju u kojoj žive.Pokazuju da su društveno odgovorni,čini mi se da imaju veću želju da odvoje vreme da pomognu drugima.


6. Šta nedostaje Matematičkoj gimnaziji da bi bila još bolja?


Matematičkoj gimnaziji je potreban njen DOM UČENIKA u kome bi naši učenici koji nisu iz Beograda, već iz drugih gradova Srbije i regiona imali adekvatne uslove za život i učenje.

Takođe taj prostor bi u vreme raspusta mogli da koriste učenici iz Srbije iz sveta tako što bi učestvovali na takmičenjima,"školama matematike i informatike",raznim radionicima.

To bi imalo veliki značaj za afirmaciju naše zemlje,naše škole i sticanje raznih veština naših učenika i zaposlenih,koji bi učestvovali u organizaciji i realizaciji tih programa.

bottom of page